Digitalni Divlji zapad i poziv na regulaciju: Španjolska također planira zabranu društvenih mreža za mlade

Gotovo nijedna druga tehnologija nije transformirala naš svakodnevni život tako dramatično u tako kratkom vremenskom razdoblju kao društveni mediji. Komunikacija, vijesti i političke rasprave sve se više sele na digitalne platforme, dok su pametni telefoni za mnoge postali stalni suputnik. Ono što je nekada započelo kao alat za povezivanje ljudi sada je središnji dio infrastrukture našeg društva – no ostaje uglavnom neregulirano. Upravo zato neke zemlje sada ograničavaju pristup djeci i mladima ili planiraju zabranu društvenih mreža za mlade. Tu se povlači tanka linija između zaštite maloljetnika i digitalne slobode.

Debata o zabrani društvenih mreža za mlade više nije samo teorijska. U prosincu 2025. Australija je postala prva zemlja na svijetu koja je uvela Zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina Uvedeno je što obvezuje platforme da uklone ili blokiraju račune kojima upravljaju maloljetnici. Platforme poput Instagrama ili X-a od tada su obvezne spriječiti svaku osobu mlađu od 16 godina da posjeduje račun; inače, Mogu se izreći kazne u iznosu do 50 milijuna australskih dolara.

Europske zemlje također već razmatraju zabranu: Španjolska planira zabraniti društvene mreže za mlađe od 16 godina; to se trenutno priprema na političkoj razini i još uvijek zahtijeva parlamentarno odobrenje. Prema premijeru Pedru Sanchezu, cilj španjolske vlade je zaštititi djecu od rizika "digitalnog Divljeg zapada". Zemlje poput Danske, Grčke, Italije, Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva također razmatraju stroža pravila za zaštitu mladih.

"Digitalni Divlji zapad": platforme društvenih mreža su neregulirane

Tijekom posljednjih nekoliko godina platforme društvenih mreža oblikovale su političku raspravu, ponašanje potrošača i komunikaciju. trajno izmijenjen. Dok se sve veći dijelovi našeg društvenog života sele na internet, ovo područje ostaje uvelike neregulirano. Pokušaji da se apelira na osjećaj odgovornosti nekolicine tehnoloških milijardera koji kontroliraju te platforme – poput Elona Muska ili Marka Zuckerberga – dosad su se pokazali uglavnom neučinkovitima.

Algoritmi, skrolanje i bitka za pažnju

Kritičari već dugo tvrde da mnoge platforme namjerno koriste mehanizme osmišljene da korisnike zadrže angažiranima što je dulje moguće, poput algoritamskih feedova ili beskrajnog skrolanja. Ti sustavi mogu stvoriti obrasce ponašanja koji su povezani s ponašanje u upotrebi nalik ovisnosti su usporedivi. Svatko tko podigne pogled sa svog pametnog telefona – recimo, u autobusu ili u čekaonici – može vidjeti koliko je ovo ovisničko ponašanje postalo rašireno u našem društvu.

Djeca i mladi posebno su pogođeni ovim fenomenom. Prolaze kroz fazu intenzivnog neurološkog i društvenog razvoja, tijekom koje socijalna usporedba i formiranje identiteta igraju osobito značajnu ulogu. A Studija pokazuje Na primjer, povećana upotreba društvenih mreža može biti povezana s porastom depresivnih simptoma među adolescentima. Ista studija izvještava da je svakodnevna upotreba društvenih mreža kod djece u dobi od 9 do 13 godina značajno porasla, dok su istovremeno izmjerene simptome depresije porasle za oko 35 %. Čini se da postoji značajna korelacija povezanost između prekomjerne upotrebe društvenih mreža, depresije i anksioznih poremećaja kod mladih.

Studije prikaži: Korištenje pametnog telefona dovodi do Samoubilačke misli

Mladi ljudi s ponašanjem na ekranu nalik ovisnosti pokazuju izraženu povećani rizik za suicidalne misli ili samoozljeđivanje.
Osim psiholoških učinaka, studije također ukazuju na moguće kognitivne posljedice kao što su povećana distraktibilnost i poteškoće u kontroliranju pažnje tijekom intenzivne upotrebe digitalnih platformi.

Ukratko, ove studije pokazuju da su mladi ljudi, osobito, možda pod većim rizikom. Njihovi mozgovi i osobnosti još se razvijaju. Istovremeno, društveni mediji osmišljeni su da privuku što je moguće više pažnje. Ta kombinacija može uzrokovati psihološki stres i utjecati na razmišljanje.

Društveni mediji kao prostor za informiranje, mobilizaciju i političku organizaciju

Međutim, postoje i prigovori na zabranu društvenih mreža. Iako sigurno ima mnogo zabrinjavajućih znakova o mogućim negativnim posljedicama, za mnoge je ljude društvene mreže odavno postale središnji dio svakodnevnog života. Ne služe samo za međusobnu komunikaciju, već sve više i kao glavni izvor vijesti i informacija. Istraživanja pokazuju da, da mladi često koriste društvene mreže kako bi bili u toku s aktualnim događajima, te da su platforme poput YouTubea, TikToka i Instagrama među najčešće korištenim izvorima informacija.

Istovremeno društveni mediji omogućuju nove oblike organizacije zajednice i politike. Putem društvenih medija ljudi sa zajedničkim interesima mogu se povezati jedni s drugima; od jednostavnih zajednica usmjerenih na hobije do društvenih pokreta velikih razmjera, poput Black Lives Matter ili Fridays for Future. Izvješće Freedom Housea o Iranu izričito navodi da su društveni mediji odigrali ključnu ulogu u organiziranju prosvjeda i dokumentiranju nasilnog gušenja demonstranata tamo.

OECD također naglašava u svom Studija o digitalnom okruženju Za mlade ljude digitalni prostori postaju sve važniji za društveno i političko sudjelovanje. Stoga bi opća zabrana mogla ograničiti pristup mladih političkom sudjelovanju i osobito samorganizaciji. To je još istinitije za generaciju koja se ionako često osjeća politički nedovoljno zastupljenom. OECD ističe da Mladi su redovito nedovoljno zastupljeni u političkim institucijama.. Za ovu generaciju takav bi potez stoga zapravo mogao ojačati osjećaj da nemaju nikakvog utjecaja u toj stvari.

Žongliranje između regulacije i kontrole

Štoviše, iskustvo pokazuje da zabrana sama po sebi ne može biti cjelovito rješenje problema. U Australiji, pioniru u ovom području, očito je da početne procjene, …da mnogi mladi zaobilaze pravila, na primjer otvaranjem novih računa ili korištenjem alternativnih platformi. Tehnička zaobilazna rješenja, poput jednostavnog korištenja a VPN znatno rastu zbog ograničenja na internetu.

Ovo je žongliranje ravnotežom: koliko daleko države smiju ići u stvarnom provođenju takve zabrane? Što se društvene mreže strože reguliraju ili blokiraju, to država neizbježno sve više narušava digitalnu privatnost svojih građana. Granica između nužne zaštite i pretjerane državne kontrole nije uvijek jasno definirana. Postoji rizik da mjere namijenjene zaštiti djece i mladih istovremeno mogu stvoriti alate koji bi mogli olakšati autoritarno ugnjetavanje. Pogled na Nepal pokazuje koliko je ta ravnoteža krhka: kada je vlada tamo privremeno blokirala platformu TikTok 2023. godine, to je odmah izazvalo prosvjede i raspravu o slobodi izražavanja i državnoj kontroli interneta.

Digitalno obrazovanje, a ne samo digitalne zabrane

Stoga zabrana društvenih mreža za mlade odozgo prema dolje sama po sebi nije dovoljna. Potez da se 'digitalni Divlji zapad' dovede pod kontrolu Regulacija se čini logičnom, budući da su se mnogi aspekti svakodnevnog života preselili na internet. Moramo početi uspostavljati pravila za to, baš kao što to činimo za naš društveni život koji se odvija izvan mreže. Zabrana društvenih mreža stoga može poslati politički signal, …da se ovi događaji shvaćaju ozbiljno. Regulacija također može biti sredstvo za pružanje bolje zaštite, osobito djeci i mladima.

Međutim, izazov također leži u ophođenju s digitalnim tehnologijama i medijima. Tehnička izvješća Godinama naglašavaju važnost digitalnog obrazovanja koje podučava kako platforme, algoritmi i digitalni informacijski prostori funkcioniraju te kako informacije mogu biti kritički procijenjene. To postaje sve važnije jer se udio sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom na internetu i društvenim mrežama nastavlja povećavati.
Nadalje, važnost promišljenog pristupa digitalnim medijima često se ističe, na primjer kroz jasna pravila o vremenu provedenom pred ekranom i korištenju medija u svakodnevnom životu. Odgovornost za to ne leži samo na političarima ili obrazovnom sustavu, nego i na obiteljskom okruženju. Međutim, postaje jasno da se fokus ne može staviti isključivo na mlade. Studije o medijskoj pismenosti pokazuju da čak i odraslima često teško pada procijeniti digitalni sadržaj ili prepoznati manipulativne mehanizme koje koriste platforme.

Ako digitalno obrazovanje treba biti dio rješenja, treba mu pristupiti iz međugeneracijske perspektive. Samo ako roditelji, učitelji i društvo u cjelini razviju vještine potrebne za korištenje digitalnih tehnologija i društvenih mreža, to znanje se može vjerodostojno prenijeti na sljedeću generaciju. Moramo ponovno početi koristiti internet kao alat, umjesto da i sami postanemo alat društvenih mreža.